U 56 kratkih poglavlja Karapanu nas
uvodi u bizaran svet emocionalno nestabilne šestogodišnjakinje Kasandre, žrtve
užasnog nasilja, koja muca i u stanju je da verbalizuje svoje misli i ideje
jedino kroz avetinjske predstave iz sveta bajki, od kojih je vuk
najdominantnija. Ona nije u stanju normalno da iskazuje osećanja, pa tako
svojoj lutki prvo otkida udove i glavu, a zatim je s puno ljubavi ušuškava u
krevet i „uspavljuje”. Slike koje se ređaju kod čitalaca izazivaju nelagodu,
uznemiravaju, ali u isto vreme i intrigiraju.
Kasandra i vuk, brutalni vodič kroz detinjstvo i
svet s kakvim se većina nas (srećom) nikada nije susrela, danas se smatra
kultnim romanom i klasikom savremene grčke književnosti. Karapanu ga je napisala
još 1974, kada je imala samo 28 godina. Velikani svetske književnosti, kao što
su Džon Apdajk i Edna O’Brajen, imali su samo reči divljenja i, poput mnogih
kritičara, proglašavali su ga za remek-delo. Slobodno možemo reći da poetike
velikih umetnika, kao što su Agota Krištof (Velika
sveska, Treća
Laž) i režiser Jorgos Lantimos (Očnjak, Jastog, Ubistvo svetog jelena),
umnogome duguju romanu Margarite Karapanu.
Prevod
sa grčkog: Milica Špadijer